Partnerstvo koje donosi rezultate: obrazovanje, privreda i zelena transformacija
Nakon održane završne konferencije projekta „Unapređenje okvira za održivo srednje stručno obrazovanje s fokusom na zelenu transformaciju“, donosimo ključne poruke i stavove partnera koji su svojim djelovanjem obilježili ovaj proces.
Završna konferencija projekta „Unapređenje okvira za održivo srednje stručno obrazovanje s fokusom na zelenu transformaciju“ održana je 9. decembra u Zenici, okupivši predstavnike institucija, obrazovnog sektora, privrede, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera. Konferencija je bila prilika za predstavljanje postignutih rezultata projekta, razmjenu iskustava te razgovor o budućim pravcima razvoja srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Privredne komore ZDK, Diana Babić, u svom obraćanju naglasila je dugogodišnju ulogu Komore u razvoju srednjeg stručnog obrazovanja te istakla da je Zeničko-dobojski kanton bio među prvima koji su ukazali na potrebu sistemskog i sinergijskog djelovanja u ovoj oblasti. „Privredna komora ZDK dugi niz godina, zajedno s resornim ministarstvima, provodi aktivnosti koje doprinose unapređenju srednjeg stručnog obrazovanja. ZDK je kanton koji je prvi ukazao na neophodnost sinergijskog djelovanja svih relevantnih aktera kako bismo došli do održivih i sistemskih rješenja“, istakla je Babić.
Posebno je naglasila da je kroz ovaj projekat Komora vodila procese ozelenjavanja međustrukovnih i međupredmetnih ishoda učenja na nivou cijele Bosne i Hercegovine. „Po prvi put smo, kroz rad interdisciplinarnih i međukantonalnih fokus grupa, razvili dokument ‘Međustrukovne zelene kompetencije i ishodi učenja’, na osnovu kojeg smo ‘ozelenili’ nastavni plan i program za zanimanje CNC operater u Mješovitoj srednjoj industrijskoj školi Zenica. To pokazuje da promjene jesu moguće kada postoji saradnja i jasna vizija“, naglasila je predsjednica Privredne komore ZDK.
Govoreći o rezultatima projekta, Babić je istakla da su uspostavljeni mehanizmi koji dugoročno jačaju povezanost obrazovanja i tržišta rada, uključujući integraciju mentora praktične nastave i povećano interesovanje privrednih subjekata za učešće u obrazovanju učenika.
Predstavnik GIZ-a i menadžer SVET komponente u okviru SEDEP programa, Roman Gorowoj, naglasio je da je srednje stručno obrazovanje ključni stub održivog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu zelene i digitalne transformacije. „Bosna i Hercegovina se danas nalazi na važnoj prekretnici, a reformska agenda i približavanje Evropskoj uniji zahtijevaju snažan i moderan sistem stručnog obrazovanja. Bez aktivnog učešća poslodavaca, privrednih komora i institucija, nije moguće osigurati kvalitetno srednje stručno obrazovanje i obuku“, poručio je Gorowoj.
Dodao je da je upravo ovaj projekat primjer dobre prakse saradnje različitih dionika. „Posebno smo ponosni što je projekat okupio institucije, komore, škole, nastavnike i predstavnike privatnog sektora. Samo kroz ovakvu saradnju možemo graditi obrazovni sistem koji odgovara stvarnim potrebama tržišta rada i doprinosi održivom razvoju društva“, istakao je Gorowoj.
Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Mirza Mušija, rekao je: „Ovo je jedan svečan trenutak koji pokazuje ono što je napravljeno od 2019. do danas. Ministarstvo, u saradnji s Privrednom komorom, kontinuirano radi na uspostavi kvalitetnog zakonskog okvira, obuci mentora i promociji uspješnih primjera, ali najveći iskoraci postignuti su u obuci učenika na praksama u kompanijama. Raste broj zainteresovanih kompanija, a učenici imaju priliku da uče u stvarnom poslovnom okruženju. Kompanije dobivaju kvalitetan kadar i unapređuju poslovanje. Nije ovo samo promocija – potrebna nam je disperzija pozitivnih priča, a resurse imamo. Mladim ljudima stalno treba pričati i pokazivati da je ovdje moguće raditi i uspijevati, kako bismo ih zadržali.“
U okviru konferencije razgovaralo se o ulozi praktične nastave kao ključnog elementa dualno organizovanog obrazovanja, pri čemu su predstavljeni primjeri dobre prakse iz privrede. Naglašeno je da radno mjesto postaje učionica u kojoj učenici stiču ne samo tehnička znanja, već i svijest o zaštiti okoliša, energetskoj efikasnosti i održivom korištenju resursa.
Mensur Seferović, načelnik Općine Sanski Most, naglasio je kontinuirani institucionalni dijalog s privredom: „Privrednici su inicirali niz aktivnosti i kao općina smo se opredijelili da sufinansiramo praktičnu nastavu. Graditi dobar odnos između privrede, obrazovnog sistema i institucija odgovor je na ključno pitanje: da li ćemo sljedeće godine imati dovoljno radnika.“
Ministar za privredu u Vladi ZDK, Samir Šibonjić, istakao je: „Mladi koji prolaze praksu u privredi, kada se pokažu kao dobri, ostaju u kompanijama i često odmah dobiju posao. Najvažnije je da naši mladi imaju ogroman potencijal i da im kroz obrazovanje pružimo podršku u onome u čemu su dobri.“
Značaj projekata istakla je i Selma Bradarić, menadžerica u kompaniji Medena Commerce d.o.o.: „Mi u privredi nemamo vremena da se bavimo zakonskim okvirima, ali nam je korisno da znamo kako treba i koje korake trebamo preduzeti. Na praksu nikada nismo gledali kao na trošak, jer je svaki korak koji mladom čovjeku daje priliku da radi na savremenim mašinama – investicija. Praktična nastava je najbolji način da pripremite radnu snagu, a ulaganje u mlade važnije je čak i od ulaganja u opremu.“
Naglašavajući značaj projekta i saradnje institucija i privrede, Ena Kunić, savjetnica za srednje stručno obrazovanje i tržište rada u GIZ-u, rekla je: „Kompanije su imale brojna pitanja – o statusu učenika tokom praktične nastave, poreskoj politici, zaštiti na radu i osiguranju – a obrazovni sektor nije uvijek imao odgovore. Analizirali smo više od 45 propisa, ponudili određena rješenja, ali i prepoznali praznine. Zbog toga smo predložili uspostavljanje Međukantonalne fokus grupe za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja, koja je doprinijela boljoj zaštiti učenika na praksi, ali i škola i poslodavaca.“
Uspješna saradnja obrazovnog sektora i privrede na praktičnoj nastavi i razvoju zelenih kompetencija predstavljena je i kroz primjer kompanije Jajce Alloy Wheels. Andrea Jakešević, voditeljica HR sektora, navela je: „Uveli smo model tri dana u učionici, a dva dana u firmi. Razvili smo interni program osposobljavanja učenika na praksi. Neki su ostali da rade kod nas, a neki su se zaposlili u drugim firmama. Razvijamo kompetencije potrebne tržištu rada – odgovornost za proizvod, principe energetske efikasnosti, ekološke standarde, upravljanje otpadom i njihov utjecaj na zdravlje zaposlenika. Ono što učenici uče u teoriji, u praksi vide kao primjenjivo, i upravo to čini razliku.“
Damir Kadribašić iz Udruženja Sinergija plus Tešanj istakao je: „Anketirali smo više od 35 privrednih subjekata, uključili biroe i analizirali strateške dokumente. Uvidjeli smo da najveći potencijal imaju sektori pod najvećim pritiskom zelene transformacije – industrijska zanimanja u metaloprerađivačkom sektoru, CNC operateri i zavarivači, građevinarstvo, elektro i drvoprerađivačka industrija, kao i uslužne djelatnosti i turizam zasnovan na održivom razvoju. Od 17 analiziranih zanimanja, CNC operater je izabran kao pilot zbog visoke zapošljivosti i interesa roditelja i učenika. Zeleni ishodi učenja ne uvode se kao novi predmet, već se integrišu u postojeći nastavni plan i program, uz zadržavanje autonomije škola u implementaciji.“
Direktor JU Mješovite srednje industrijske škole Zenica, Selvedin Botić, naglasio je: „Učenicima nastojimo ponuditi kompetencije potrebne za zapošljavanje. Ekološka osviještenost i racionalno korištenje resursa danas su važne poslodavcima. Već u školi učenike učimo razdvajanju otpada, brizi o okolišu, uređenju zelenih površina i razvoju kulture održivosti.“
Tokom konferencije dodijeljena su priznanja „Partner u obrazovanju“ i „Učitelj bez klupe“, kao znak zahvalnosti privrednim subjektima i mentorima koji aktivno učestvuju u obrazovanju buduće radne snage.
Zaključeno je da projekat „Unapređenje okvira za održivo srednje stručno obrazovanje s fokusom na zelenu transformaciju“ predstavlja važan iskorak ka razvoju održivog, dualno organizovanog srednjeg stručnog obrazovanja te snažan temelj za daljnje reformske procese u Bosni i Hercegovini.
Konferencija je završna aktivnost implementirana kroz projekat koji je provela Privredna komora ZDK. Projekat je dio šire inicijative „Jačanje srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u BiH (SVET)“, u okviru programa „Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja (SEDEP)“, koji sufinansiraju Vlada Savezne Republike Njemačke i Vlada Švicarske, a implementira ga GIZ, s ciljem unapređenja kvaliteta stručnog obrazovanja kroz bolje povezivanje s potrebama tržišta rada.
